Konferencija Zagreb Forum VI

Budućnost Europe u kontekstu globalnih promjena

Zagreb, rujan – prosinac 2021.

U kontekstu turbulentnih međunarodnih odnosa, Europska je unija suočena s brojnim izazovima koji ubrzano mijenjaju kvalitetu i način života njenih građana/ki. U okolnostima pandemije COVID-19 tijekom koje je nastavljen proces preslagivanja geopolitičkog utjecaja globalnih i regionalnih aktera, Europska unija izložena je brojnim sigurnosnim, geopolitičkim, gospodarskim te socijalnim rizicima. Pandemija, izazovi migracija, terorizam, posljedice klimatskih promjena, geopolitika BREXIT-a kao i sve napetijeg odnosa europske jezgre i njene periferije, uz gospodarsku krizu koja je otvorila pitanja demografskih trendova, socijalne pravednosti, jednakosti i međugeneracijske solidarnosti snažno utječu na stabilnost Europske unije te mijenjaju perspektivu njenih liberalnih vrijednosti. Kao što navodi njemački političar, Joschka Fischer, « tradicionalne europske rasprave više se ne mogu, zdravo za gotovo, oslanjati na ubrzani put prema sve čvršćoj integraciji Europe… Zapadne elite neće povratiti povjerenje javnosti dok ne pruže odgovore na zahtjeve koje se pred njih postavljaju i bez kojih demokracija i njezine temeljne institucije neće moći funkcionirati“.  Naime, demokratsko društvo temelji se na postojanju uređenih institucija i izabranih političkih lidera, a stabilna vlast nikad svoju snagu ne crpi iz sile i represije, već iz autoriteta i poštivanja javnog mišljenja svojih građana/ki.

Široko raširen osjećaj da su institucije i političke elite u velikoj mjeri iznevjerile očekivanja građana pogodovao je procvatu populizma kao izrazu nezadovoljstva institucijama liberalne demokracije. Suvremena demokratska društva, uključujući i europsko, koja su po samorazumijevanju najinkluzivnije političke zajednice, suočavaju se s činjenicom da se sve veći broj njihovih pripadnika osjeća isključenim iz političkog odlučivanja i sudjelovanja u ekonomskom i društvenom napretku. To je jedan od najozbiljnijih problema koji trebaju biti dio sveobuhvatne društvene rasprave kako bi se osigurala budućnost modernih demokracija i ostvarivanje projekta daljnje izgradnje i jačanja EU.

Stoga, Hrvatska udruga za međunarodne studije – HUMS, u okviru već tradicionalne konferencije – Zagreb Forum VI predstavlja Konferenciju o budućnosti Europe koja će se odvijati kroz tri panela u razdoblju od rujna do prosinca 2021. godine, a sve s ciljem da se otvori rasprava o zajedničkoj budućnosti Europske unije.

Udruga HUMS je neovisni think tank koji interdisciplinarno pristupa kompleksnim društvenim izazovima, a koji determinirajući utječu na suvremene društveno-političke i međunarodne odnose kao i na oblikovanje geopolitičkih i geoekonomskih trendova. HUMS je glas neovisne hrvatske znanstvene i stručne javnosti. Ostvarenjem ovog projekta koji je prvenstveno usmjeren na mlade, potiče ih se na promišljane društvene stvarnosti svojih država, ali i Europske unije kao zajednice naroda utemeljene na zajedničkim vrijednostima i visoko postavljenim političkim idealima. Kroz aktivnosti izlaganja, radionica i webinara, polaznici, a isto tako i šira javnost dobivaju mogućnost sudjelovanja u kreiranju javnih politika Europske unije.

  • Otvoriti otvorenu i transparentnu javnu raspravu o izazovima s kojima se suočava Europska unija, osobito u vrijeme pandemije COVID-19;
  • Uključiti mlade kao i širu javnost u procese donošenja odluka, odnosno, približiti im strukturiran i transparentan proces unutar kojeg mogu izravno utjecati na kreiranje europskih politika;
  • Uključiti upravo one građane koji su nepovjerljivi prema europskom projektu kako bi uklonili razloge njihova nepovjerenja, jer se jedino tako mogu oblikovati djelotvorne i odgovorne javne politike koje imaju za cilj dobrobit svih građana;

ULOGA EU U SVIJETU

Rasprava treba dati odgovore na neka od ključnih pitanja: može li EU ostvariti zamisao o strateškoj autonomiji te postati relevantan globalni igrač? Kako unaprijediti donošenje odluka o vanjskoj politici na razini EU i kako osigurati njihovu djelotvornu provedbu? Hoće li Strateški kompas biti zadovoljavajuća zamjena za Zajedničku europsku obrambenu i sigurnosnu politiku? Može li EU jamčiti sigurnost svojih građana i svojih granica bez NATO saveza?

EUROPSKA DEMOKRACIJA

Što su uzroci demokratskog deficita unutar Europske unije i kako ih otkloniti? Je li moguće unaprijediti europsku demokraciju bez revizije Lisabonskih ugovora? Kako postići da središnja tijela EU budu odgovorna izravno građanima, a ne vladama zemalja članica?

DEMOGRAFSKI IZAZOVI EU

Demografski izazovi imaju izravan utjecaj na društveno-ekonomske i političke sustave nacionalnih država kao i Europske unije koji postaju iznimno ranjivi u okolnostima sniženog nataliteta. Očekivanja rasta broja globalnog stanovništva ne predstavlja tek akademski interes – ovi su podatci ključni za analitičke procjene i razmišljanja o budućnosti ljudskog društva, ali i međunarodnih odnosa. Osobito u kontekstu potencijalnih geopolitičkih napetosti, sukoba i očekivanih migrantskih valova, stoga iznimno značajni za Europsku uniju.

U kontekstu turbulentnih međunarodnih odnosa, Europska je unija suočena s brojnim izazovima koji ubrzano mijenjaju kvalitetu i način života njenih građana/ki. Pandemija COVID-19, izazovi migracija, terorizam, posljedice klimatskih promjena, geopolitika BREXIT-a kao i odnos europske jezgre i njene periferije, uz gospodarsku krizu koja je otvorila pitanja demografskih trendova, socijalne pravednosti, jednakosti i međugeneracijske solidarnosti, snažno utječu na stabilnost Europske unije te mijenjaju perspektivu njenih liberalnih vrijednosti.

Program konferencije:

Tematski panel 1: Uloga EU u svijetu

27. rujna 2021. u 17.00 sati
u hibridnom obliku

Tijekom Tematskog panela 1- Uloga EU u svijetu nastojati će se odgovoriti na neka od ključnih pitanja: Može li EU ostvariti zamisao o strateškoj autonomiji te postati relevantan globalni igrač? Kako unaprijediti donošenje odluka o vanjskoj politici na razini EU i kako osigurati njihovu djelotvornu provedbu? Hoće li Strateški kompas biti zadovoljavajuća zamjena za Zajedničku europsku obrambenu i sigurnosnu politiku? Može li EU jamčiti sigurnost svojih građana i svojih granica bez NATO saveza?

Keynote speaker: Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demoraciju

Moderatorica: doc.dr.sc. Jadranka Polović

Panelisti:

  • dr.sc. Jelena Jurišić
  • Božo Kovačević, veleposlanik
  • sc. Jadranka Dujić Frlan
  • Nevena Stanković

Tematski panel 2: Europska demokracija

18. listopad 2021. u 17.00 sati
u hibridnom obliku

Tijekom Tematskog panela 2: Europska demokracija raspravljalo bi se o uzrocima demokratskog deficita unutar EU i kako ih otkloniti te bi se tražili odgovori na pitanja: Je li moguće unaprijediti europsku demokraciju bez revizije Lisabonskih ugovora? Kako postići da središnja tijela EU budu odgovorna izravno građanima, a ne vladama zemalja članica?

Moderatorica: doc.dr.sc. Jadranka Polović

Panelisti:

  • Božo Kovačević, veleposlanik
  • Doc.dr.sc. Mladen Nakić
  • Izv.prof. dr.sc. Petar Popović
  • Sonja Trgovčić

Tematski panel 3: Demografski izazovi EU

9. prosinac 2021. u 17.00 sati
u online formatu

S razvojem novih tehnologija i digitalizacijom društva, a u okolnostima pandemije te snažnih geopolitičkih napetosti, demografska i migracijska problematika postaju predmet znanstveno – istraživačkog interesa, prvenstveno zbog sigurnosnih izazova koje donose. Scenariji i projekcije rasta ili smanjivanja broja globalne populacije, s tim povezan utjecaj na društvo, buduće geopolitičke relacije, te međunarodnu sigurnost, svakako doprinose činjenici da se vlade širom svijeta, time i Europska unija pripremaju za izazove upravljanja u okolnostima demografskih rizika koji imaju izravan utjecaj na društveno-ekonomske i političke sustave već sada vrlo ranjive.

Naime, fenomen rasta broja globalnog stanovništva (ili mogućeg pada) ne predstavlja tek akademski interes – ovi su podatci ključni za analitičke procjene i razmišljanja o budućnosti ljudskog društva, ali i međunarodnih odnosa, osobito potencijalnih geopolitičkih napetosti, ratova i sukoba. Trenutne procjene izgrađuju se na pretpostavci kontinuiranog rasta stanovništva (persistently ballooning population) i upućuju na nestašicu resursa kao i oskudicu u okolnostima klimatskih promjena i zagađenja okoliša, čimbenike pod utjecajem kojih se oblikuje priroda unutar-državnih tenzija i međunarodnih odnosa.

Sigurnosna pitanja koja uključuju problematiku migracija kao i dohvata radne snage potrebne gospodarskom razvoju, pitanja održivosti temeljnih sustava na kojima počiva svako društvo, nacionalne države, ali i EU (mirovinskih, obrazovnih, zdravstvenih, znanstvenih, pravnih…), a u kontekstu sveobuhvatne digitalizacije jesu prvorazredni izazovi s kojima se suočava Europska unija.

Demografska budućnost mogla bi biti „čaša napola puna“ s ublažavanjem najgorih učinaka klimatskih promjena i iscrpljivanja resursa, ali i „čaša napola prazna“ s procesom propadanja kapitalizma i političkih sustava kakve poznajemo (Zackary Karabell, 2019). Stoga je preokret trendova u globalnoj populaciji nova društvena paradigma, trenutno izmaknuta iz fokusa javnosti, zbog čega će Hrvatska udruga za međunarodne odnose – HUMS kroz posljednji, treći panel konferencije Zagreb – Forum VI otvoriti raspravu o navedenoj problematici s ciljem poticanja građana da promišljaju ove procese, te da se sami izravno uključe u razmjenu ideja i stavova kroz višejezičnu platformu Konferencije o budućnosti Europe.

Moderatorica: dr.sc. Jadranka Dujić Frlan, HUMS

Panelisti:

  • Doc.dr.sc. Jadranka Polović, HUMS
  • Nevena Stanković, Fakultet bezbednosti, Beograd, RS
  • Matija Štahan, novinar i publicist
  • Doc.dr.se. Boško Picula, FPZ, Sveučilište u Zagrebu
  • Božo Kovačević, veleposlanik

Pod financijskim pokroviteljstvom

Scroll to Top