SIGURNOSNE KRIZE U 21. STOLJEĆU I KAKO NJIMA UPRAVLJATI?

SIGURNOSNE KRIZE U 21.STOLJEĆU I KAKO NJIMA UPRAVLJATI?

MEĐUNARODNA VIDEO KONFERENCIJA

   13.-14.listopad 2020.

 

Međunarodna video konferencija “Sigurnosne krize u 21. stoljeću i način upravljanja njima”, koju je uz logističku i informatičku podršku Instituta za standardizaciju Srbije 13. i 14. listopada 2020. godine organizirao Centar za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda (CARUK), u suradnji s Hrvatskom udrugom za međunarodne studije (HUMS), Institutom za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i Međunarodnim sveučilištem Libertas, okupio je vodeće znanstvenike i stručnjake iz zemalja regije, kao i Velike Britanije, radi razmjene iskustava u upravljanju rizicima i krizama, posebno u kontekstu pandemije COVID-19, migrantske krize i mnogih socijalnih i ekonomskih izazova diljem Europe i u zemljama regije. Organizatori videokonferencije odlučili su se za multidisciplinarni pristup suvremenim sigurnosnim izazovima, svjesni da se dugoročno rješenje mora tražiti u povezivanju različitih akademskih disciplina, prije svega biomedicinskih, tehničkih i političkih znanosti, kao i sigurnosnih studija. Upravo zbog toga, konferencija je omogućila stručnim i znanstvenim autoritetima različitih profila, kao i nositeljima javnih funkcija te članovima kriznih timova zemalja regije da artikuliraju svoje stavove u kontekstu sigurnosnih izazova i jačanja regionalnog odgovora.

Među suvremenim sigurnosnim izazovima posebno se istaknuo COVID-19, sveobuhvatna kriza koja je poljuljala temelje ionako krhkog svjetskog političkog i ekonomskog poretka. “Rizici su oslobođeni iz Pandorine kutije zahvaljujući globalnoj povezanosti”, rečeno je na početku videokonferencije. Teme prvog dana konferencije, koju su moderirali prof. dr. sc. Zoran Keković (CARUK) i doc. dr. sc. Jadranka Polović (HUMS), bile su kako vratiti povjerenje građana u čelnike i institucije koje ih vode kroz krizu? Što dobro vodstvo znači u situacijama zdravstvenih i drugih sigurnosnih izazova kada je izostalo čak i u razvijenim demokracijama, unatoč činjenici da su krize stvarnost. Sudionici prvog dana konferencije su bili prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, stručnjak za sigurnost i rektor Sveučilišta VERN u Zagrebu, prof. dr. sc. Slobodan P. Simonović, član Kraljevsko-kanadske akademije i profesor na Sveučilištu Western Ontario u Kanadi, svjetski stručnjak za hidroinženjering i pomoć u katastrofama, prof. dr. sc. Aleksandar Jovanović, direktor Europskog virtualnog instituta za integrirano upravljanje rizikom iz Stuttgarta, kao i britanski stručnjaci dr. David Rubens, analitičar i osnivač Instituta za strateško upravljanje rizicima u Velikoj Britaniji, te Lord Toby Harris, dugogodišnji član Gornjeg doma Parlamenta – Doma Lordova Ujedinjenog Kraljevstva, član parlamentarnog odbora COVID-19 i Odbora za nacionalnu sigurnost Velike Britanije. Na kraju prvog dana konferencije, o sigurnosnim izazovima migracija govorio je doc. dr. sc. Stjepan Šterc s Hrvatskih studija, Sveučilišta u Zagrebu, dok je o postupcima, ali i kritikama s kojima se Europska unija suočila tijekom krize govorio doc. dr. sc. Robert Mikac s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Drugi dan Konferencije u cijelosti je bio posvećen pandemiji COVID-19, pa su uz niz uglednih znanstvenika i akademika, državni dužnosnici imali priliku razmijeniti iskustva, dobre i loše prakse relevantne za formuliranje smjernica za rješavanje specifičnih izazova i jačanje otpornosti sustava u strateškom i operativnom smislu. “Iza kulisa borbe protiv virusa vode se razne druge bitke, geopolitičke, socijalno-psihološke, medijske … I proizvodnja cjepiva pretvorila se u žestoku geopolitičku utakmicu” naglasila je prof. dr. sc. Elizabeta Ristanović, moderator drugog dana Konferencije, dok su vodeći stručnjaci iz regije – prof. dr. sc. Ana Gligić, ugledna virologinja i heroina  u borbi protiv epidemije malih boginja 1972. godine, dr. sc. Nela Sršen, kirurginja i počasna konzulica Republike Hrvatske u Italiji, prof. dr. sc. Velo Markovski, infektolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta “Goce Delcev” u Štipu (Sjeverna Makedonija), prof. dr. sc. Gordan Lauc, znanstvenik, gostujući profesor na Sveučilištu Johns Hopkins i član Znanstvenog vijeća Vlade Republike Hrvatske, kao i članovi kriznog stožera – dr. sc. Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske i zamjenik načelnika Stožera civilne zaštite, dr. Verica Jovanović, direktorica Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Miljan Rančić, predstavnik Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Srbiji, dr. Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica i član Kriznog medicinskog osoblja Crne Gore, doc. dr. sc. Golubinka Bosevska iz Sjeverne Makedonije, savjetnica Ureda SZO u Srbiji – nastojali dati odgovore na neizvjesnosti borbe protiv pandemije u zimskom razdoblju koje je pred nama. Sudjelovali su i akademkinja prof.dr.sc. Mirsada Hukić, specijalistica za mikrobiologiju, članica Europske akademije nauka i Akademije znanosti i umjetnosti BiH, kao i prof. dr. sc. Drago Nedić, profesor na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu i član Koordinacijskog tijela Vlade Republike Srpske za COVID-19.

Najvažnije poruke međunarodne znanstveno-stručne video konferencije “Sigurnosne krize u 21. stoljeću i kako njima upravljati”:

  1. Klimatske, okolišne, demografske, geopolitičke i druge promjene koje se događaju u suvremenom svijetu, sa sigurnosnim implikacijama u obliku epidemija i pandemija, migrantskih, bioteoretskih i drugih prijetnji rezultiraju dramatičnim posljedicama u pogledu mogućnosti njihovog nadzora. Uz to, nove dimenzije nesigurnosti nakon pandemije COVID-19 nastavljaju napredovati u molekularnoj biologiji, biotehnologiji, nanotehnologiji i drugim dostignućima tehnološke revolucije s dalekosežnim posljedicama za ljudsku civilizaciju.
  2. Najveće posljedice pandemije COVID-19, osim zdravstvenih, trpe gospodarski i obrazovni sustavi.
  3. U očekivanju brzog skoka broja oboljelih, nakon čega slijedi uvođenje još restriktivnijih mjera, uz istodobno slabljenje zdravstvenog i gospodarskog sustava, kako bi se učinkovito odoljelo težim i složenijim scenarijima, kao i evidentan pad povjerenja u institucije sustava. Društva su pojedinačno danas, manje pripremljena nego što smo mi bili na početku pandemije.
  4. Nema univerzalnih rješenja: tamo gdje postoje jaki sustavi i stabilne institucije, kao i visok stupanj društvenog konsenzusa, uključujući sigurnost kao pitanje osobne odgovornosti, mehanizmi odgovora na krizu COVID-19 bit će manje represivni, a sam odgovor uravnotežen kada su u pitanju ključni akteri.
  5. Unatoč svim izazovima, podizanje svijesti javnosti i donositelja odluka, jačanje sustava, snažno vodstvo i povjerenje građana u institucije sustava, oslanjajući se na vlastite snage, najsigurnija su strategija u suočavanju s modernim sigurnosnim izazovima.
  6. Zdravstveni sustavi, nadležna tijela, kao i stanovništvo, ključne su karike u borbi protiv COVID-a.
  7. Uključivanje akademske zajednice od presudne je važnosti za upravljanje sigurnosnom krizom COVID-19.
  8. Jačanje regionalnog odgovora na pandemiju COVID19, čemu bi ova konferencija trebala doprinijeti, omogućilo bi državama u regiji uravnoteženiji pristup u suočavanju s pandemijom, istodobno pridonoseći bržem oporavku devastiranog zdravstvenog, socijalnog i ekonomskog sustava i kvalitete života, te višu razinu pripremljenosti i odgovora na krize koje nas očekuju u budućnosti.

Organizacijski odbor Konferencije

 

 Brošura konferencije

 

 

Scroll to Top